Emocionalna inteligencija (EQ) - Ključ uspeha i sreće u životu
Šta je emocionalna inteligencija i zašto je važnija od IQ-a? Kako razvijati EQ kod dece i odraslih? Testovi za procenu emocionalne inteligencije.
Emocionalna inteligencija (EQ) - Ključ uspeha i sreće u životu
Dok je biti pametan do sada uglavnom značilo imati visok koeficijent inteligencije (IQ), današnja nauka zaključuje da društveno najuspešniji i lično najzadovoljniji pojedinci nisu oni sa pukim visokim brojem racionalne inteligencije. Potpuno ostvarenje sopstvene ličnosti pripada emocionalnoj inteligenciji (EQ).
Šta je emocionalna inteligencija?
Emocionalna inteligencija je sposobnost da se saoseća sa drugima, procenjuje, stvara dobri odnosi, bude privlačan, kao i druge emocionalne veštine koje su presudne za uspešno uklapanje u društvo. Mnogi izuzetno inteligentni ljudi se u životu jednostavno ne snađu jer im nedostaju veštine kao što su:
- Borbenost
- Samokontrola
- Istrajnost
- Samomotivacija
- Snalaženje u grupi
- Empatija
Test emocionalne inteligencije
Evo jednostavnog testa za procenu vašeg EQ-a. Na svako pitanje odgovorite sa T (tačno) ili N (netačno):
- Ako me verbalno napadnu, obavezno se razljutim
- Dobro se nosim sa tuđim osećajima tuge, čak i mojih najbližih
- Ukoliko mi neko preti fizički, osećam ljutnju i strah
- Mogu se odlučiti da volim nekoga, a onda to i pokazujem
- Dobro podnosim tuđi gnev i mržnju
- Zbog nekih stvari se redovno brinem
- Ponekad i u nekim situacijama osećam stid
- Osećaji ljutnje neprestano mi se vraćaju zbog pojedinih situacija ili osoba
- Zbog nekih stvari iz moje prošlosti osećam stid
- Ponekad se osećam poniženo
Poželjni odgovori: 1-N, 2-T, 3-T, 4-T, 5-T, 6-N, 7-N, 8-N, 9-N, 10-N.
Neurološka osnova emocija
Za naše emocije je odgovorna amigdala - žlezda u mozgu koja je skladište svih naših zapamćenih emocija. Ona nam omogućava da emotivno reagujemo čak pre nego što postanemo svesni situacije. Amigdala je nervno povezana sa neokorteksom, vizuelnim korteksom i talamusom, i učestvuje u stvaranju neurotransmitera kao što su dopamin, serotonin i norepinefrin.
Epifiza (pinealna žlezda) je još jedna važna struktura koja luči melatonin (hormon sna) i serotonin (hormon sreće). Zdrava količina sna, posebno pre ponoći, utiče na stabilnost emotivnog sveta i usporava proces starenja.
Kako razvijati emocionalnu inteligenciju?
Za razliku od intelektualne inteligencije koja se može razvijati u određenoj životnoj dobi, emocionalnu inteligenciju možemo razvijati bez obzira na godine. Evo nekoliko saveta:
- Prepoznajte svoje emocije - budite svesni onoga što osećate i zašto
- Kontrolišite impulzivne reakcije - naučite da pauzirate pre nego što reagujete
- Razvijte empatiju - vežbajte stavljanje u tuđu poziciju
- Komunicirajte efektivno - izražavajte svoja osećanja na zdrav način
- Rešavajte konflikte konstruktivno - fokusirajte se na rešenja, a ne na probleme
Emocionalna inteligencija kod dece
Deca su "sundjeri" koji upijaju osećanja iz izraza lica roditelja, tona glasa i načina govora. Kako pomoći deci da razviju EQ:
- Ohrabrite ih da verbalizuju svoja osećanja ("Tugašan sam", "Srećan sam")
- Pomažite im da prepoznaju osećanja kod drugih (u filmovima, na ulici)
- Stvorite sigurnu emocionalnu sredinu gde će se osećati prihvaćeno
- Izbegavte stalno kritikovanje i nipodaštavanje
- Pokažite im da verujete u njihove sposobnosti
Emocionalna inteligencija u vezi i prijateljstvima
Ljudi koje svakodnevno viđamo najviše utiču na naše zdravlje. Zdravi odnosi zahtevaju:
- Iskrenu komunikaciju bez dlake na jeziku
- Sposobnost rešavanja konflikata bez vredjanja
- Empatiju i razumevanje
- Podršku u teškim trenucima
- Poštovanje granica
Zaključak
Emocionalna inteligencija je ključna za ličnu sreću i uspeh u društvu. Dok IQ određuje naš intelektualni kapacitet, EQ određuje kako ćemo ga koristiti. Srećom, EQ se može razvijati tokom celog života kroz svesnu praksu i rad na sebi. Kao što je jedan od citata rekao: "Psiha i emotivna stabilnost su najbolji saveznici i u borbi sa vrlo teškim bolestima." Razvijanje emocionalne inteligencije nije samo put ka boljim odnosima sa drugima, već i ka boljem odnosu prema samom sebi.